Posljedice potresa na državnoj rezidenciji, palači Pongratz

Dva snažna potresa magnitude 5,5 i 5,0 prema Richteru koji su 22. ožujka 2020. pogodili Zagreb prouzročili su štetu na brojnim građevinama koje predstavljaju zaštićeno kulturno dobro unutar povijesne urbane cjeline grada Zagreba, a ostavili su neželjene posljedice i na kulturnom dobru, palači Pongratz, u Visokoj ulici.

Inicijalnim pregledom uočeno je da su u potresu vidno oštećeni unutrašnji zidovi i stropovi, a najveća oštećenja nastala su u južnom krilu zgrade gdje je smještena jezgra palače, četvrtasta srednjovjekovna kula, zbog čega je zaštićeni inventar palače premješten u njezin sjeverni dio i prizemlje i tako privremeno zbrinut od mogućih novih oštećenja.

Rezidencijalni objekt u Visokoj nakon potresa je prijavljen za pregled Gradskom uredu za upravljanje u hitnim situacijama, a nakon prve statičke procjene sigurnosti utvrđeno je da je građevina pretrpjela znatna oštećenja i da je privremeno neuporabljiva. Prema procjeni inženjera, statika građevine nije ozbiljnije narušena te je izbjegnuta veća šteta zahvaljujući cjelovitom pristupu sanaciji strukturnih problema na objektu, a koju je Društvo planski provodilo u 2019. U suradnji sa stručnjacima, prošle su godine također postavljeni reperi radi praćenja potencijalnog klizišta te je utvrđeno kako nije bilo odstupanja, odnosno da nema klizišta, a stanje će se pratiti i tijekom tekuće godine.

Snimke gornjeg pročelja i krovišta pokazale su da je opće stanje krovišta začuđujuće dobro u odnosu na snagu potresa te se tek nekoliko crijepova na dvorišnoj strani krova prema vrtu spustilo do žlijeba, dok je limeni dio krova s odzračnicima neoštećen. Ono na čemu je po snimkama iz zraka vidljivo puknuće i što će trebati rušenje je dimnjak od opeke koji se nalazi na uglu zgrade s vrtne strane.

Sanacija uz preporuke i smjernice struke

Objekt u Visokoj pregledao je i arhitekt Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te će se sukladno očekivanim preporukama za hitne mjere privremeno postaviti zaštita u obliku potpornih stupova na kritičnim mjestima kao osiguranje od eventualnih novih prirodnih nepogoda, a do realizacije sveobuhvatnog novog projekta statike objekta i perivoja te sanacije oštećenja od potresa. Pristupit će se i projektu zaštite i sanacije rasvjetnog inventara palače Pongratz, uključujući i salone na prvom katu, te restauracije oštećenih lustera.

Pred Društvom je sveobuhvatan posao sanacije svih nastalih oštećenja, a kako je riječ o kulturnom dobru i inventaru koji je zaštićena pokretna kulturna baština, djeluje se po preporukama i smjernicama struke, odnosno Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode i Uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture te uz podršku Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Palača Pongratz nakon potresa u Zagrebu 1880.

Potres od 22. ožujka 2020. ipak je bio nešto slabije magnitude od najjačeg potresa zabilježenoga u gradu Zagrebu prije 140 godina, a tadašnji vlasnik palače Pongratz i glava istoimene zagrebačke poduzetničke obitelji, Guido Pongratz, bio je jamac za kredit koji je Grad Zagreb morao podignuti za obnovu nakon potresa 1880. godine i pomogao je restauraciju glavne gradske župne crkve Svetog Marka. Kada se pristupilo obnovi grada, Pongratz je u Zagreb doveo najznačajnije bečke arhitekte tog vremena.

Prema izvorima Muzeja grada Zagreba, u godinama nakon velikog potresa, upravo zahvaljujući obnovi i izgradnji, grad se ne samo brzo oporavio, već i stao širiti i pomlađivati, te je u sljedećem desetljeću izgrađeno oko 700 novih zgrada, a 1929. vlasnikom cijelog kompleksa u Visokoj, zajedno s palačom, postao je Grad Zagreb.

Iako oštećena od posljedica snažnih potresa, Palača Pongratz i dalje krasi vrh brežuljka čiji se obronci spuštaju prema Tuškancu i Mesničkoj ulici te očekuje zasjati u obnovljenom ruhu.

Objavljeno: 22. travnja 2020.
Copyright © 2020.Izrada web stranica: Play Digital