Novi trendovi u hortikulturi

Početkom godine, od 22. do 25. siječnja, u njemačkom gradu Essenu održan je svjetski sajam hortikulture na kojemu se na jednom mjestu moglo prošetati svijetom najnovijih trendova u hortikulturi, od biljaka i opreme do dekorativnih i tehnoloških inovacija.

Oblikovanju zelenih površina tijekom povijesnih razdoblja pristupalo se različito, a vrtna umjetnost u Hrvatskoj razvijala se istodobno s europskom i pod njezinim utjecajem. Kod nas je prisutna još od rimskog doba o čemu ponosno svjedoči Veli Brijun s Rimskom vilom u uvali Verige.

Danas je otok Veli Brijun najvažnije djelo parkovne arhitekture na području Istre zahvaljujući uređenju u duhu parkovne umjetnosti pejzažnog stila razvijenog u Engleskoj u 18. i 19. stoljeću, koji je težio stvaranju idealizirane prirodne ljepote. Ovo kulturno-povijesno bogatstvo opominje nas da uvijek budemo svjesni kako su Brijuni za našu zemlju puno više od predsjedničke ljetne rezidencije te da se prema toj darovanoj nam prirodi odnosimo s poštovanjem i da čuvamo ono što je vrijedno.

Rezidencijalni kompleks Brijuni s državnim se rezidencijama i vilama prostire na tri otoka (dio Velog Brijuna, Vanga i Galija) i predstavlja zaštićenu kulturnu baštinu. Osim nekretnina, koje su pod zaštitom spomenika kulture kao pojedinačna dobra i zaštićene cjeline te od neprocjenjive kulturne vrijednosti, poseban status zaštite imaju i priroda i hortikultura. Očuvanje prirodnog okoliša jedna je od osnovnih funkcija našeg Društva slijedom svih pravnih smjernica za upravljanje ovim zaštićenim dijelom državne imovine.

Zbog svega toga važno nam je pratiti na koji način, uz očuvanje tradicionalnoga, u upravljanju vrtovima rezidencijalnih vila i okolnim parkovima i šumama možemo isprobati nove trendove vrtne umjetnosti. Prvenstveno želimo saznati koje bismo nove načine oblikovanja bilja mogli primijeniti u parkovima, a da se sačuvaju temeljne značajke prirodne i kulturne baštine, jer smo u svom radu vezani za nadležna tijela u zaštiti prirode i kulturne baštine. Zbog visokog stupnja zaštićenosti područja kojim upravljamo, velik je izazov pronaći način na koji ukomponirati novitete u taj prostor i očuvati sklad između prirodne i ljudske intervencije.

Ukupna površina parkova kojima upravljamo u sklopu zagrebačke rezidencije, hvarske vile te rezidencija na Brijunima je oko 40 hektara. Od toga trećina pripada zelenim površinama Velog Brijuna na kojima prevladavaju šume hrasta crnike i crnogoričnog drveća te područja prekrivena makijom i niskim raslinjem. U području oko Bijele Vile smještena je posebno zaštićena zona u kojoj je sve podređeno očuvanju temeljnog ekosustava hrasta crnike i strogom očuvanju postignute harmonije šuma te vodenih i gospodarskih površina u odnosu prema građevinama.

Vodeći svjetski sajam hortikulture predstavio je najnovije biljne kreacije od kojih samo neke možemo primijeniti. Kako glavnina flornih elemenata na brijunskom otočju ima prava mediteranska obilježja, posebno su nam zanimljivi novi načini oblikovanja aromatičnog mediteranskog bilja, a dobro su došle i svježe ideje za uređenje cvjetnih gredica ispred rezidencija kao i upoznavanje s novim sortama trajnica koje već duži niz godina krase parkovne i perivojne površine rezidencijalnih objekata.

S obzirom na to da su rezidencije vrlo impozantne građevine, one traže cvijeće koje će biti jednako veliko i dostojanstveno kako bi bilo u skladnom suodnosu s njima. Traže profinjenost i klasiku, a one su na Brijunima već pola stoljeća prepoznate u cvjetovima hortenzija. Osim grandioznih okruglih cvjetova, hortenzije su posebne u biljnom svijetu i po tomu što mogu promijeniti boju svojih cvjetova ovisno o pH vrijednosti tla pa tako za kraljevsku plavu boju pH vrijednost tla treba biti niža od 5.5. To je cvijeće prema kojemu se odnosi s poštovanjem.

Bilo da je riječ o vanjskom ili unutarnjem prostoru, cvjetovi žarkih boja nevjerojatno podižu svaki prostor pa nam žuti jaglac ukomponiran s prirodnim materijalima, kojih i mi imamo u izobilju, uistinu oduzima dah i potiče kreativnost. Stoga novih vizija prilikom osmišljavanja cvjetnih gredica zasigurno neće nedostajati.

I za kraj, zahvaljujući blagoj klimi zastanimo i pred egzotičnim biljkama, baš kao što pred njima možemo zastati i na Brijunima. Još od sredine prošloga stoljeća brijunska flora obogaćena je poklonima sa svih strana svijeta pa tako i danas tamo ponosno stoje stabla feijoa, libanonski cedar i mnoga druga.

Objavljeno: 7. veljače 2019.

Copyright © 2019.Izrada web stranica: Play Digital